Suche
Mein Konto
Aktualna upozorenja na poplave: vodostaji Baltičkog mora u fokusu!
Trenutačni vodostaji Baltičkog mora u Greifswaldu 19. lipnja 2025.: upozorenja na poplave, klase olujnog udara i savjeti o tome kako se ponašati.
Aktualna upozorenja na poplave: vodostaji Baltičkog mora u fokusu!
Sada je ponovno vrijeme da budete oprezni! Danas, 19. lipnja 2025., sve se vrti oko trenutnih vodostaja na obali Baltičkog mora u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju. Mjerne postaje u Wismaru, Warnemündeu, Althagenu, Barthu, Stralsundu, Sassnitzu i Greifswaldu su na razini pripravnosti. Vrijednosti iz ovih krajeva ključne su za obranu od poplava i sigurnost stanovništva Novine Baltičkog mora prijavio.
Izrazi "srednja niska voda" (MNW) i "srednja visoka voda" (MHW) su zanimljivi i treba ih zapamtiti. MNW opisuje prosječni niski vodostaj u određenom vremenskom razdoblju, dok se MHW odnosi na prosječni visoki vodostaj, posebno u plimnim vodama. Za Warnemünde trenutne vrijednosti su 507 cm za srednji vodostaj, 407 cm za MNW i 617 cm za MHW. Najveća razina poplave izmjerena je 13. studenog 1872. godine i iznosila je 770 cm. To je u usporedbi s najnižom razinom vode od 332 cm, koja je zabilježena 18. listopada 1967. godine.
Kako se klasificiraju olujni udari
Pravu pozornost treba posvetiti i olujnim valovima, koji su na obali Baltičkog mora podijeljeni u različite klase. Već od 1,00 m iznad srednje razine vode bilježi se olujni udar. Ova se klasifikacija proteže na vrlo jake olujne udare u kojima se razina vode penje do preko 2,00 m. Ovo naglašava važnu ulogu praćenja ovih prirodnih događaja.
Ako pogledate posljednjih nekoliko godina, zaštita od poplava postala je iznimno važna. Posljednje veće olujno nevrijeme u listopadu prouzročilo je štetu od 56 milijuna eura. Grad Sassnitz treba oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture. Posebno su pogođeni turistički objekti, lučki zaštitni objekti i plaže koje su često bile pogođene gubitkom pijeska.
Opreznost i ponašanje tijekom poplava
U slučaju poplava ključna je pripravnost nadležnih institucija. Oni se kreću od saveznih i državnih vlada do policije i vatrogasnih službi. Centar za kontrolu poplava je aktivan kada se dosegnu opasni vodostaji. Stanovništvo se upozorava putem različitih kanala, uključujući radio, televiziju, razglas kamiona, sirene, kao i modernih medija kao što su web stranice, aplikacije za upozorenje i društvene mreže. Ovdje je potrebna hladna, promišljena akcija. Ako se dogodi olujni udar, preporučljivo je isključiti struju i plin, osigurati važne stvari i opskrbiti se zalihama.
U hitnim situacijama morate osigurati i ručnu prtljagu, spakirati potrebnu opremu i potražiti sklonište na višim katovima. Ako obratite pažnju na ove jednostavne točke, možete pristupiti situaciji na mnogo opušteniji način.
Poplave kao globalni problem
Ali nije pogođena samo obala Baltičkog mora. Poplave su jedna od najčešćih prirodnih katastrofa u svijetu. Glasno Statista Poplave su uzrokovale gotovo 37 posto svih prirodnih katastrofa diljem svijeta od 2000. godine. Klimatske promjene također igraju ulogu: toplija atmosfera može zadržati više vode, što dovodi do češćih i intenzivnijih jakih kiša.
Stručnjaci ističu da će oko 400.000 ljudi, posebno uz Rajnu, biti u opasnosti od poplava u budućnosti. Zaštita prirodnih poplavnih područja važna je kako bi se buduće štete svele na minimum i infrastruktura učinila sigurnijom.
Zaključno, važno je biti informiran i spreman. Trenutna situacija s poplavama i povijest olujnih udara na obali Baltičkog mora pokazuju koliko je važno usredotočiti se na sigurnost ljudi i uvijek ostati na oprezu.