Suche
Mein Konto
Alarm za poplave na Baltičkom moru: Trenutačni vodostaji su šokantni!
Dana 16. studenog 2025. analizirat će se trenutni vodostaji Baltičkog mora u Greifswaldu i okolnim gradovima zbog nedavnih olujnih udara.
Alarm za poplave na Baltičkom moru: Trenutačni vodostaji su šokantni!
Danas, 16. studenoga 2025., ljudi u Mecklenburgu-Zapadnom Pomeraniju začarani gledaju razine vode u Baltičkom moru. Kao Novine Baltičkog mora prijavljeni, trenutni vodostaji se bilježe i procjenjuju na raznim mjernim postajama kao što su Wismar, Warnemünde, Althagen, Barth, Stralsund, Sassnitz i Greifswald. Ova redovita mjerenja su neophodna jer ne samo da pružaju informacije o trenutnom stanju, već također mogu pružiti vrijedne informacije o mogućim rizicima od poplava.
Kako bi se bolje razumjeli vodostaji, objašnjeni su pojmovi “prosječna niska voda” (MNW) i “prosječna visoka voda” (MHW): U Warnemündeu prosječna niska voda iznosi 407 cm, dok visoka voda ima prosjek od 617 cm. Najviša razina poplave od 770 cm, koja je izmjerena 13. studenog 1872. godine, ostaje rekordna.
Olujni valovi u detaljima
Olujni udari predstavljaju značajan rizik, posebno na njemačkoj obali Baltičkog mora. Kategorije su jasno definirane: olujni udar je između 1,00 i 1,25 m iznad srednje razine vode, dok ekstremni olujni udari prelaze 2,00 m. Zabrinjavajuće je da je posljednji jaki olujni udar u listopadu već prouzročio štetu od oko 56 milijuna eura. Samo gradu Sassnitzu potrebno je 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture, uz dodatak od oko 6 milijuna eura za nadoknadu izgubljenog pijeska na plažama i dinama.
Potrebna upozorenja o poplavama izdaju centri za kontrolu poplava i putem raznih kanala poput radija, televizije ili društvenih medija. To znači da su građani najbolje informirani i mogu pravodobno reagirati.
Pogled u prošlost i budućnost
Hidrološka situacija nije samo lokalni problem. ovako Savezna pomorska i hidrografska agencija opisuje, kreira se mjesečno izvješće koje dokumentira razine i temperature vode. Usporedba aktualnih podataka s dugoročnim prosjecima ključna je za prepoznavanje razvoja i tendencija.
Tu je svoje prste umiješala i globalna klimatska kriza. Poplave su najčešće prirodne katastrofe u svijetu Statista. Od 2000. godine uzrokovale su gotovo 37 posto svih prirodnih katastrofa. Sve češće obilne padaline i toplija atmosfera koja pohranjuje više vode čine poplave češćim i intenzivnijim. U Njemačkoj je oko 7,6 posto svih adresa izloženo statističkom riziku od poplava, a razvoj riječnih poplavnih područja također povećava rizik od poplava.
Izazovi su stoga veliki i jasno je: kako bi se rizik od poplava sveo na najmanju moguću mjeru potrebno je dosljedno širenje zaštite od poplava i veće vođenje računa o prirodnim retencijskim područjima. Samo se tako može zaštititi stanovništvo na obali od nadolazećih opasnosti od poplava.