Spašavanje iz zraka u Greifswaldu: Ovako se spasioci bore protiv mentalnih ožiljaka!
Saznajte kako se spasioci u Greifswaldu nose s traumatičnim operacijama i kakvu ulogu igra mentalno zdravlje.

Spašavanje iz zraka u Greifswaldu: Ovako se spasioci bore protiv mentalnih ožiljaka!
U mirnom obalnom gradiću Greifswaldu ne postoje samo fantastične plaže, već i složene priče spasilaca koji svakodnevno pomiču svoje granice. Pilot helikoptera Ehling to ilustrira impresivnim fotografijama svoje lokacije: na plaži, livadi i liticama. Ove slike ne samo da simboliziraju "pilotsku romansu", već su i neka vrsta mehanizma za suočavanje. U članku u Die Zeitu postaje jasno da su takve slike neophodne za obradu često stresnih sjećanja na operacije, poput tragičnih iskustava s utopljenim kupačima ili teško ozlijeđenim vozačima.
Posebno je stresna bila jedna misija u kojoj su Ehling i njegov tim prvi stigli na mjesto događaja gdje su si život oduzela dva tinejdžera. Kako bi se nosio s tim iskustvima, Ehling se često povlači na Baltičko more, gleda u more i zove roditelje na telefon. Iznad svega, tihi zvukovi soula i bluesa donose mu mir i tišinu nakon glasnog dana na poslu. Nakon tiših promjena ponekad se mogu čuti glasniji zvukovi rocka. Ove metode dio su osobnog suočavanja, ali znanstvenici također intenzivno rade na rješenjima.
Znanstveni pristupi liječenju traume
Aktualna studija prof. dr. Saskie Eschenbacher sa Sveučilišta Akkon pokazuje koliko su važni naknadni razgovori za spasioce. U njezinom članku “Skidanje s duše: transformativni razgovori za obradu traumatskih iskustava” naglašava se važnost emocionalnih refleksija unutar misije. Ovi "transformativni razgovori" ne samo da pomažu osobama koje reagiraju na hitne slučajeve da kognitivno obrade traumatična iskustva, već također nude priliku za smanjenje emocionalnog stresa. Prema Akkon Hochschule, cilj ovih istraživačkih pristupa je bolje razumjeti stresove u hitnim službama i moći ih pretvoriti u vrijedne prilike za učenje.
Studija preporučuje da organizacije za hitne slučajeve i spašavanje trebaju stvoriti strukture podrške i aktivno pitati zaposlenike o njihovim potrebama. Tema mentalnog zdravlja postaje sve važnija, posebice u poslovima koje karakterizira visoka razina stresa.
Mentalno zdravlje u hitnim službama
Rastući problem također se očituje u brojkama: prema Deutsche Depressionshilfe, jedan od pet Nijemaca će patiti od depresije u nekom trenutku svog života, što je posebno važno za zaposlenike u hitnim službama. Ove osobe su često izložene povećanom riziku zbog visokih psihofizioloških čimbenika stresa. Osim toga, stope samoubojstava za muškarce su tri puta veće nego za žene, naglašavajući tabu oko mentalnih bolesti.
Inicijativa RUPERT ima za cilj podizanje svijesti o mentalnom zdravlju u hitnim službama. Anonimna online ponuda ima za cilj potaknuti pogođene zaposlenike da govore o svojim stresovima i traže podršku. Platforma, koja se može pronaći na web stranici www.rupert-community.de, nudi informacije i mogućnost anonimne razmjene s vršnjacima. Cilj je pomoći oboljelima da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje.
Početni rezultati studije RUPERT pokazuju da su rane intervencije i bolja svijest o psihološkom stresu ključni za promicanje kvalitete života i zdravlja radnika hitne pomoći. Implementacija takvih ponuda podrške mogla bi stoga predstavljati važan korak za dobrobit onih ljudi koji su često u sjeni svojih operacija.