Spašavanje močvara u državnom parlamentu: izbija spor oko zaštite klime i korištenja šuma

Spašavanje močvara u državnom parlamentu: izbija spor oko zaštite klime i korištenja šuma

Ponovno vlaženje močvara u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju: Tema koja je godinama dominirala političkim dnevnim redom i posebno je važna za zaštitu klime. Ove močvare nisu samo fascinantna staništa, već su i ključne kada je u pitanju skladištenje ugljika i reguliranje opskrbe vodom. Prema tome Sjeverni kurir U Mecklenburg-Zapadno Pomorje postoji oko 285.000 hektara močvarnog područja, od čega je oko 82.000 hektara šumsko močvarno područje.

Međutim, stanje ovih tresetišta je alarmantno: 63% njih je umjereno do jako isušeno i stoga ekološki oslabljeno. Isušene močvare oslobađaju plinove koji su štetni klimi - procjenjuje se da se iz tih područja svake godine emitira 6,2 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Te su emisije najveći izvor stakleničkih plinova u državi, kako državna vlada navodi u svom izvješću Politika zaštite okoliša određuje.

Politički izazovi i zahtjevi

Međutim, šumovlasnici su skeptični prema procesu obnove. Strahuju od pravnih problema jer bi se ponovno vlaženje potencijalno moglo klasificirati kao prenamjena šuma. To znači da bi morali ishoditi dozvole i platiti odštetu. Iz tog razloga SPD i ljevica u državnom parlamentu traže jasnu zakonsku regulativu koja propisuje da se stručno planirano ponovno vlaženje ne računa kao prenamjena šuma.

Ovdje je glavni cilj stvoriti pravno sigurno rješenje za šumoposjednike kako bi se potaknula renaturacija šumskih močvara. Zastupnički klub SPD-a također predlaže dodatne mogućnosti poticaja kroz eko-račune, eko-bodove i MoorFutures kako bi se ubrzao proces.

Napredak i klimatski ciljevi

Unatoč političkim aspektima, napredak u ponovnom vlaženju i dalje daleko zaostaje za predstavljenim ciljevima. Državni ured za reviziju kritizira činjenicu da je postignuto samo 30% cilja ponovnog vlaženja: umjesto ciljanih 49.000 hektara, samo je 15.000 hektara renaturirano između 2010. i 2020. Savez Zelenih opisuje ove rezultate kao poziv na buđenje i ističe izazove s kojima se državna vlada suočava.

Zahtjev za napretkom postaje sve hitniji s obzirom na ciljeve državne vlade o klimatskoj neutralnosti do 2040. Rani napredak u ponovnom vlaženju ne očekuje se do 2030., što ugrožava postizanje ovih ciljeva.

Uloga federalne vlade

Kritike i izazovi u Mecklenburg-Zapadno Pomorje dio su veće inicijative koju pokreću Savezni zakon o zaštiti klime i Nacionalna strategija zaštite močvara, koja je usvojena 2022. Nacionalni cilj je smanjiti emisije iz tresetišta za pet milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje do 2030., pri čemu je ponovno vlaženje ključna mjera. Prema tome Federalno ministarstvo hrane i poljoprivrede Močvarna tla čine oko 8% poljoprivrednih površina u Njemačkoj i odgovorna su za oko 7,5% njemačkih emisija stakleničkih plinova.

Procjenjuje se da je za provedbu ovih mjera potrebno oko 300 milijuna eura godišnje. Potrebni su kreativni pristupi, kao što je bonifikacija pomoću vrijednosnih papira u močvari ili promicanje paludikulture, u kojoj se vlažna močvarna područja koriste za poljoprivredu. Put do renaturacije je dug, ali se ne može precijeniti važnost močvara za zaštitu klime. Vrijeme ističe, a ostaje uzbudljivo vidjeti kakva će rješenja državna vlast u konačnici predstaviti kako bi unaprijedila zaštitu klime i zaštitila interese vlasnika šuma.