Baltičko more pod vodom: Trenutačni vodostaji i upozorenja na olujne udare!

Baltičko more pod vodom: Trenutačni vodostaji i upozorenja na olujne udare!

25. lipnja 2025. Baltičko more ponovno će biti u fokusu kada je riječ o vodostajima i opasnosti od olujnih udara. U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, gdje je obala raznolika i slikovita u isto vrijeme, trenutni vodostaji dokumentirani su na raznim mjernim postajama, uključujući Wismar, Warnemünde i Greifswald. To nam pokazuje koliko je važno to pratiti, posebno s obzirom na često nepredvidive vremenske prilike i rastuće temperature.

Posljednjih nekoliko mjeseci nije prošlo bez izazova. Ne treba podcjenjivati ​​značajne fluktuacije vodostaja i opasnosti uzrokovane olujnim udarima. Prema izvješćima iz Ostsee-Zeitung postoji stalan trend koji donosi prepreke za obalne regije. Prosječna razina vode u Warnemündeu je 507 cm, dok je najveća razina poplave u povijesti bila impresivnih 770 cm 13. studenog 1872. godine.

Sigurne obale: važna briga

Olujni udari dijele se u različite klase, a jačina poplave može imati dalekosežne posljedice. O normalnom olujnom udaru govorimo kada je vodostaj između 1,00 i 1,25 metara iznad prosječnog vodostaja. Ali što su razine više, situacija postaje alarmantnija. Posljednje jako olujno nevrijeme u listopadu 2024. ostavilo je tragove štete u vrijednosti od oko 56 milijuna eura. Posebno je pogođen grad Sassnitz kojem su hitno potrebna 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture.

Sve što je potrebno je jak vjetar da pokrene vodene mase, a izvješća Saveznog instituta za hidrotehniku ​​(https://www.bsh.de/DE/DATEN/Vorhersagen/Wasserstand_Ostsee/wasserstand_ostsee_node.html) pružaju impresivne dokaze o tome. Ovdje se mjesečno procjenjuje hidrološka situacija kao i podaci o vodostaju i temperaturi vode. Meteorološki uvjeti koji mogu dovesti do olujnih udara također se pomno ispituju. Lokalne mjere, poput nasipa rijeka, imaju izravan utjecaj na razine vode i mogu značajno povećati razine vode zbog olujnih valova.

Pogled u budućnost

U vremenima kada su klimatske promjene sve izraženije, postavlja se pitanje koliko još olujnih udara možemo očekivati. Povijesni zapisi pokazuju da su takvi prirodni događaji dokumentirani tijekom posljednjih 2000 godina, ali iako se broj ne mora nužno povećati, mogli bi dovesti do veće štete pod istim uvjetima. Prema dosadašnjim prognozama, stanje je i dalje napeto, posebice u našem priobalju, gdje prirodne sile i dalje pokazuju veliku opasnost od sebe.

Olujne udare na Baltičkom moru ne treba podcjenjivati. Kako navodi Federalna agencija za okoliš, porast razine mora predstavlja dodatni izazov. Uz ekstremne vremenske uvjete, sada je vrijeme za proaktivno djelovanje i jačanje mjera zaštite obale. To je jedini način da se suprotstavi nadolazećoj opasnosti. Ostanimo budni i poduzmimo preventivne mjere za očuvanje naše obalne baštine.