Spor oko deložacije: Beskućnici na Saint-Mauriceu ostali bespomoćni

Spor oko deložacije: Beskućnici na Saint-Mauriceu ostali bespomoćni

Zabrinjavajuća situacija nastala je oko obala rijeke St. Maurice, u blizini Amphithéâtre Cogeco. Glasno Le Nouvelliste Vlasti su u petak agresivno intervenirale i bagerom uklonile osobne stvari beskućnika. To se dogodilo unatoč tome što je grad prethodno tolerirao kampovanje, a nedavno je naglašavao sigurnost obližnjih stanovnika. Gradonačelnik Trois-Rivièresa, Jean-François Aubin, izrazio je u subotu bijes zbog ove nenajavljene deložacije, pojasnivši da ni lokalni centar Le Havre ni CIUSSS nisu bili obaviješteni o tome.

Na sastanku u ponedjeljak, Aubin je objasnio da je početni cilj bio samo "očistiti otpad", dodajući da nije bilo plana za uklanjanje šatora i osobnih stvari. Gubitak osobnih predmeta, poput novčanika stanara, izazvao je emocionalni stres kod pogođenih, što dodatno opterećuje ovu životnu situaciju. Geneviève Moreau-Blier, ravnateljica Centra Le Havre, potvrdila je šok onih koji su bili uključeni u ovu nekoordiniranu akciju.

Posljedice nedostatka stambenog prostora

Situacija oko beskućništva nije samo vruća tema na lokalnom nivou. Kako Radio Kanada Izvijestio je da je slika u Montrealu jednako sumorna: više od 800 ljudi trenutno živi na ulici, u šatorskim kampovima ili u svojim automobilima. Mnogi od tih ljudi daleko su od socijalnog sustava, što je u posljednje dvije godine značajno pogoršalo njihov položaj. Service de la diversité et de l'inclusion sociale (SDIS) poziva na dodatna istraživanja kako bi se razumio učinak deložacija, jer takve radnje često dovode do gubitka društvene kohezije i povećanog nepovjerenja u vlasti.

Izazovi beskućništva duboko su ukorijenjeni u društvenim problemima. Trenutna rasprava pokazuje da netolerancija prema kampementima potiče psihički stres. Niz studija iz Montreala istaknuo je da rješavanje problema beskućništva ne zahtijeva samo smještaj, već i holistički pristup podržavanju mentalnog zdravlja. Mnogi beskućnici bore se s mentalnom bolešću, stvarajući začarani krug pojačan stigmom i društvenom isključenošću.

Hitna potreba za rješenjima

Problem beskućništva zahtijeva brža i održivija rješenja. SDIS preporučuje povećanje broja potrebnih hitnih smještaja, budući da je u Montrealu dostupno samo oko 1450 mjesta za 4690 beskućnika. U proračunu za 2024. godinu predviđeno je najmanje 57,5 ​​milijuna dolara za potporu projektima hitnog smještaja. To bi moglo pomoći u ispunjavanju najhitnijih potreba onih koji žive u sve napetijim okolnostima.

Osim toga, međunarodne studije pokazale su pozitivne učinke terenskih tretmana i ponude smještaja niskog praga. Putem ponuda kao što su modeli “Housing First” beskućnici se ne samo mogu smjestiti u siguran smještaj, već ih se može povesti u stabilniji život, popraćen terapijskim oblicima podrške. Provedba takvih modela također može pomoći u vraćanju društvene participacije i ublažiti bitku za povjerenje protiv vlasti.

Kao što vidite, ne postoji jednostavan odgovor na složeni fenomen beskućništva. Potrebna je zdrava kombinacija političkih mjera, povećane društvene svijesti i konkretnih ponuda pomoći. Gradonačelnik Aubin ne griješi kada naglašava da rješavanje beskućništva mora biti prioritet grada. Iako je pred nama još dug put, svaki korak u pravom smjeru ključan je za poboljšanje života pogođenih.

Ukratko, čini se da su izazovi beskućništva slični u Trois-Rivièresu i Montrealu. Bliska suradnja i bolje koordinirani komunikacijski procesi ključni su kako za prepoznavanje potreba pogođenih tako i za osmišljavanje učinkovitih rješenja.