Briljantan povratak: Nacionalna galerija vraća obitelji opljačkanu umjetnost

Briljantan povratak: Nacionalna galerija vraća obitelji opljačkanu umjetnost

Povratak vrijedne slike iz nacističkog doba izazvao je buru i to ne bez razloga. Nacionalna galerija Viktorije (NGV) vratila je sliku iz 17. stoljeća “Dama s lepezom” Gerarda ter Borcha potomcima obitelji Bromberg, čiji su preci izgubili umjetničko djelo tijekom nacističke ere. To se dogodilo 17. listopada 2025., a da se NGV nije javno oglasio niti odgovorio na pitanja o odluci. Jedno jedino spominjanje povratka dogodilo se tjednima kasnije u ažuriranju baze podataka o izgubljenim umjetninama u Njemačkoj, postavljajući pitanja o transparentnosti. Kako izvještava The Guardian, njujorški istraživač Jason Schulman doveo je u pitanje način na koji je NGV postupio u slučaju.

Slika je dio zbirke NGV-a otkad je kupljena 1945. za 4000 funti. Obitelj Emden, koja je polagala pravo na djelo od ranih 2000-ih, vjerovala je da je nekoć pripadalo njihovu djedu, Maxu Emdenu. NGV je 2006. odbacio ovu tvrdnju zbog nedostatka dokaza. No 2022. Emdenovo pravno zastupanje uključilo se nakon što je obitelj Bromberg, koja je također rodbina Emdena, podnijela svoje zahtjeve. Bila je to složena mreža zahtjeva i obiteljskih veza koja je dodatno zakomplicirala proces povratka. Početkom 2025. Emdenovi i njihov odvjetnik povukli su svoj zahtjev kada su morali prihvatiti da je slika zapravo bila u vlasništvu dr. Henryja i Herthe Bromberg te da je nestala tijekom prisilne prodaje u kasnim 1930-ima.

Pozadina opljačkanih umjetnina

Povratak slike nije izoliran slučaj, već dio opsežne povijesti ukradene umjetnine i njezine repatrijacije, koja seže do Trećeg Reicha i daleko šire. Između 1933. i kraja Drugog svjetskog rata nacisti su opljačkali stotine tisuća kulturnih objekata od kojih se mnogi još uvijek smatraju izgubljenima ili nisu vraćeni. Stručnjaci procjenjuju da je oko 600.000 umjetnina zaplijenjeno, od kojih su mnoga od židovskih vlasnika, ilustrirajući emocionalne i pravne sukobe koji su trajali kroz generacije.

Međutim, povrat umjetnina ostaje složeno pitanje. Kritičari ističu da mnoge vlade, uključujući Francusku, ne poduzimaju dovoljno proaktivne mjere za vraćanje opljačkanih umjetnina. Slična je situacija iu Austriji, koja je poduzela korake, ali često se čini da nema pomaka. Od Washingtonske deklaracije iz 1998., u kojoj su se 44 države obvezale na restituciju, samo je nekoliko objekata uspješno vraćeno.

Uloga istraživanja provenijencije

Središnja briga u raspravi o opljačkanoj umjetnosti je istraživanje porijekla, koje ima za cilj potpuno razjasniti podrijetlo umjetnina. Osnivanje koordinacijskog ureda za gubitak kulturnih dobara u Magdeburgu i osnivanje arbitražnog suda koji će odlučivati ​​o povratu koraci su u pravom smjeru. Međutim, ostaje izazov prevladati ukorijenjene strukture i pravne prepreke.

Ostaje za vidjeti što budućnost nosi. Slučaj slike “Dama s lepezom” još je jedno poglavlje u bolnoj povijesti ukradenih umjetnina, a ujedno otvara raspravu o novim pristupima povratu. NGV još nije otkrio usredotočuje li se i na druga djela problematične provenijencije.