Afera zlostavljanja u Obernješi: Crkva priznala pogreške u komunikaciji

Afera zlostavljanja u Obernješi: Crkva priznala pogreške u komunikaciji

U mirnoj Obernjesi, nekadašnjem Dječjem domu za evangeličku mladež, kriju se mračne sjene prošlosti. Ondje su se, prema prvim navodima, najozbiljniji seksualni napadi dogodili pedesetih godina prošlog stoljeća. Godine 2012. pogođeni su iznijeli optužbe protiv sada pokojnog pastirskog para Hermanna i Margarete Grüneklee. Ali nadležni crkveni okrug Göttingen-Münden nije bio obaviješten o ovim ozbiljnim optužbama sve do više od desetljeća kasnije. U priopćenju iz Göttingen Tageblatt Ističe se da je regionalna crkva u Hannoveru priznala pogreške u komunikaciji. Tragična okolnost koja bi mogla uzrokovati dodatnu bol onima koji su pogođeni.

Situacija je dodatno eskalirala kada se otkrilo da nadležni crkveni predstavnici u Göttingenu nisu bili obaviješteni o novčanim isplatama bivšoj djeci u skrbništvu. Takve su se isplate zapravo dogodile nakon što je neovisna komisija regionalne crkve te optužbe klasificirala kao uvjerljive. Već sama ova činjenica dovoljno govori o godinama šutnje i netransparentnosti na štetu žrtava.

Trajna zabrinutost zbog trenutačnih optužbi za zlostavljanje

Ali optužbe za zlostavljanje nisu samo iz prošlosti. Aktualni slučaj odnosi se na župnika koji mora ostati zaposlen unatoč istragama koje su u tijeku i ozbiljnim optužbama. Prema Regionalna crkva u Hannoveru Nadležni sud je odlučio da nisu ispunjeni uvjeti za opoziv njegovog imenovanja. Jedna je optužba stigla iz 2004. godine, kada je tada 15-godišnja osoba doživjela seksualno uznemiravanje. Međutim, župnik u to vrijeme nije bio zaposlen u područnoj crkvi, što je kompliciralo situaciju.

Stavovi o pravnoj situaciji postali su jasni: predsjedavajuća sutkinja opisala je incidente kao seksualno uznemiravanje, koje je kažnjivo tek od 2016. Okolnost koja je sudovima predstavljala izazov. Jens Lehmann, predsjednik Državnog crkvenog ureda, rekao je da crkva želi pričekati presudu prije nego što razmotri moguće pravne lijekove protiv pastora. Ipak, zabrana rada s djecom i mladima ostaje na snazi, što je vjerojatno i olakšanje za pogođene roditelje.

Rad na simptomima zlostavljanja

Sudbine žrtava zlostavljanja nisu samo tragična fusnota u povijesti Crkve; također postavljaju važna pitanja o sustavima koji su desetljećima štitili zlostavljače. U tom kontekstu, suočavanje sa seksualnim nasiljem igra središnju ulogu. Stručnjaci ističu da postoje tri oblika suočavanja s tim: individualni, institucionalni i društveni. Prvi je usmjeren na pomoć pogođenima da se nose sa svojim iskustvima. Institucionalna reevaluacija, s druge strane, bavi se strukturalnim nedostacima koji su stvorili zaštićeni prostor za počinitelje.

Regionalna crkva je barem najavila da će pokrenuti postupak za rješavanje događaja u Obernješi. Uskoro bi se trebali održati razgovori s crkvenim okrugom Göttingen i Evangeličkom službom za skrb o mladima. Cilj je potaknuti druge pogođene osobe da progovore. Važan korak u tome da se žrtve čuju iu isto vrijeme promiču povjerenje u institucionalni proces. Ovo je osobito ključno kada pogledate povijest: Klaus Grüneklee, sin optuženog pastora, u prošlosti je aktivno tražio informacije o imenima pogođenih i čak je prijetio pravnim postupkom. Okolnost koja stavlja dodatni pritisak na one pogođene koji su već ranjivi.

Suočavanje sa slučajevima zlostavljanja stoga ostaje izazovan pothvat koji utječe ne samo na ljude koji su pogođeni, već i na cijelu instituciju crkve i na to kako se ona nosi s prošlošću. Put do ozdravljenja i pravde je dug, ali potrebno je učiti na greškama iz prošlosti i spriječiti buduću nepravdu.