Ubojstvo 16-godišnjaka: Uhićen tražitelj azila s psihičkim problemima!

Ubojstvo 16-godišnjaka: Uhićen tražitelj azila s psihičkim problemima!

Šokantan incident izazvao je pometnju u Göttingenu posljednjih dana. U petak je 31-godišnji muškarac, odbijeni tražitelj azila iz Iraka, uhićen nakon što je osumnjičen da je namjerno gurnuo 16-godišnju djevojku na vlak u prolazu na željezničkoj stanici Friedland. Odjelu za ubojstva je nedugo nakon smrti mladića prijavljeno teško ubojstvo jer je državno odvjetništvo s obzirom na okolnosti pretpostavilo da se radi o ubojstvu. Istražitelji se slažu da je malo vjerojatno da je to bila samo nesreća, jer je 16-godišnjak razgovarao telefonom kada se incident dogodio i zabio se u bok vlaka, prema [Göttingeru Tageblatt](https://www.goettinger-tageblatt.de/lokales/goettingen-lk/goettingen/maedchen-in-friedland-getoetet-nach-festnahme-soll-gutachten-soll- Schuldfaehigkeit-klaeren-OLYBPUGTUJGQXBX54YLCUHCC5U.html) prijavljen.

Osumnjičenik je prethodno pronađen na željezničkom kolodvoru nakon što je nekoliko puta bunio. No, u početku nije bilo hitnih razloga za uhićenje, pa je privremeno pušten na slobodu. Ali muškarac je ponovno privukao pažnju kada je odveden u granični tranzitni kamp Friedland. Ondje je pokazao psihološke abnormalnosti i primljen je u kliniku Asklepios. Samo tragovi DNK pronađeni na tijelu ozlijeđenog tinejdžera doveli su do njegovog kasnijeg uhićenja. Ovaj uzorak DNK potječe iz prethodnog slučaja i odigrao je središnju ulogu u identificiranju osumnjičenika, koji se trenutno nalazi u popravnom centru i šuti o optužbama.

Psihijatrijsko izvješće i pravni postupak

Psihijatrijski nalaz o ubrojivosti 31-godišnjaka bit će uskoro pribavljen. Prethodno mu je dijagnosticirana shizofrenija, što dovodi u pitanje njegovu krivnju na mogućem suđenju. U međuvremenu je ministrica unutarnjih poslova Donje Saske Daniela Behrens komentirala Dublinska pravila koja reguliraju raspodjelu tražitelja azila u Njemačkoj i Europi. Behrens je naglasio hitnost suočavanja s postojećim problemima Dublinskog postupka kako bi se pronašla održiva rješenja i upozorio na opasnost da bi se tragični incident mogao iskoristiti za poticanje ksenofobije i mržnje, rekao je [Göttinger Tageblatt](https://www.goettinger-tageblatt.de/lokales/goettingen-lk/goettingen/maedchen-in-friedland-getoetet-nach-festnahme-soll-gutachten-soll- Schuldfaehigkeit-klaeren-OLYBPUGTUJGQXBX54YLCUHCC5U.html) prijavljen.

Dublinska procedura, koja osigurava da se zahtjevi za azil razmatraju samo u jednoj državi članici EU-a, otkriva mnoge nedostatke nakon izbjegličke krize 2015.-2016. Ovo pitanje nije relevantno samo za pogođene tražitelje azila, već i za sigurnosnu situaciju u državama članicama. Komisija EU-a je od tada predstavila prijedloge reformi za temeljnu reviziju Dublinskog postupka i optimizaciju relevantnih službenih procesa, kako izvješćuje [BAMF](https://www.bamf.de/DE/Themen/AsylFluechtlingsschutz/AblaufAsylverfahrens/Dublin procedure/dublin procedure-node.html).

Izazovi Dublinske uredbe

Dublinski sustav, koji postoji od 1990., izvorno je uveden kako bi regulirao razmatranje zahtjeva za azil i izbjegao višestruke zahtjeve. Međutim, posljednjih godina postalo je sve jasnije da ima značajne slabosti. Dok je broj zahtjeva za azil u EU eksplodirao između 2012. i 2016., provedba Dublinske uredbe ostala je neučinkovita. Samo mali dio transfera je stvarno izvršen, a povratak osoba koje nemaju pravo na azil također se pokazao teškim, kao što pokazuju analize Europskog parlamenta.

Trenutna situacija, u kojoj se događaju tragični incidenti oko pitanja azila i migracija, postavlja važna pitanja o ugroženosti temeljnih prava tražitelja azila. Osobito se zaštita prava djece i maloljetnika bez pratnje mora staviti u središte reformskih napora. Odgovornost za provedbu Dublinske uredbe mora se pravednije podijeliti, a povećana suradnja među državama članicama ključna je za odgovor na izazove na kompetentan i human način.