Berba krumpira 2025.: rekordne brojke i milijuni uništenih!

Berba krumpira 2025.: rekordne brojke i milijuni uništenih!

Dramatična situacija za njemačke uzgajivače krumpira: Unatoč rekordnoj berbi od 13,4 milijuna tona u 2025., tržište je na samom dnu. Ova berba premašuje prošlogodišnju razinu za 5,3% te čak premašuje prosjek zadnjih godina za nevjerojatnih 17%! I to na obradivoj površini od 301.000 hektara, koja je porasla za 6,7%. Christian Schridde, 42-godišnji poljoprivrednik iz Sierßea blizu Peinea u Donjoj Saskoj, ilustrira nesigurnu situaciju dovozeći 400 tona konzumnog krumpira u bioplinsko postrojenje jer nije mogao pronaći kupca. Prema riječima predsjednika Unije njemačke industrije krumpira, Olafa Feuerborna, poljoprivrednici pate od prekomjerne proizvodnje od 2,4 milijuna tona, od kojih većina ostaje neprodava. Mnogi prerađivači već imaju puna skladišta i plaćaju samo 10 do 15 eura za 100 kilograma za “besplatnu robu” – znatno manje od 18 do 40 eura iz prethodne godine. Ovi dramatični padovi cijena gurnuli su industriju u krizu.

Prljavi poslovi: Što se događa s viškom krumpira? Skladišta se pune i mnoge su se tvrtke opskrbile ugovorenom robom. Proizvodnja škroba, koja je tražena, ne može ponuditi rješenje jer su kapaciteti na izmaku. Krumpir ostavljen u zemlji mogao bi širiti virusne i gljivične bolesti, uzrokujući dodatnu štetu cjelokupnoj poljoprivredi. Stefanie Sabet, glavna tajnica Njemačke udruge farmera, opisuje situaciju kao kriznu ekonomsku situaciju: Korištenje krumpira u postrojenjima za proizvodnju bioplina je očajnička mjera. Federalno ministarstvo poljoprivrede potvrđuje ovaj trend, koji je već uočen tijekom pandemije korona virusa. U isto vrijeme uzgajivači krumpira u Njemačkoj dobivaju više od 48 milijuna eura poreznih prihoda iz sredstava EU-a. Međutim, bonus na površinu od 160 eura po hektaru pokriva samo djelić stvarnih troškova od oko 5.000 eura po hektaru.

Gospodarski značaj i izazov

Ekonomski značaj uzgoja krumpira ostaje visok unatoč sve manjoj potrošnji i smanjenju obradivih površina u Njemačkoj. U 2023. godini ubrano je oko 11,6 milijuna tona krumpira s površine od oko 264.700 hektara. Prevladava konvencionalna proizvodnja, dok samo oko 4% dolazi iz ekološkog uzgoja. Na primjer, konzumni krumpir dominira tržištem, dok industrijski krumpir čini tek manji udio. To pokazuje da je krumpir još uvijek važna osnovna namirnica, čak iako je prosječna potrošnja po glavi stanovnika u Njemačkoj pala s gotovo 200 kg u 1950. na oko 64 kg u 2023. godini.

Koji su razlozi za ovaj pad? Primarni razlozi navedeni su smanjena važnost krumpira u prehrani i povećana konzumacija žitarica za stočnu hranu kod svinja. Osobito je Donja Saska i dalje srce uzgoja krumpira u Njemačkoj - oko 46% ukupne obrađene površine se uzgaja ovdje, a slijede Bavarska i Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Uzgoj krumpira: uvid u praksu

Razdoblje uzgoja krumpira obično je travanj ili svibanj, a potrebna je optimalna temperatura tla od oko 8-10 stupnjeva Celzijusa. Berba se obavlja kada su gomolji zreli i postižu čvrstinu ljuske. Predklijanje gomolja u siječnju ili veljači, zajedno s pokrivanjem folijom, omogućuje čak i ranu berbu. Za konzumni krumpir namijenjene su količine zrna od gotovo 40.000 biljaka po hektaru. Strojevi za berbu su tehnološki dizajnirani da tretiraju osjetljive gomolje što je moguće nježnije, što minimizira gubitke u skladištenju zbog bolesti i oštećenja.

Međutim, nestabilno tržište i višak krumpira testiraju učinkovitost ovih mjera. Uzgajivačima krumpira uskoro bi moglo biti potrebno ponovno promišljanje u industriji jer su izazovi jasni: nepotrebna količina proizvodnje u kombinaciji s padom cijena. Osjetan pritisak na poljoprivrednike je sve veći - ostaje pitanje do kada će ovakva situacija potrajati.