Šokantna istina: starosjedilačke žene u Kanadi uhvaćene između nasilja i diskriminacije
27. studenoga 2025. raspravljat će se o dvostrukoj nepovoljnosti žena domorodaca u Kanadi, koju karakteriziraju nasilje i nejednakost.

Šokantna istina: starosjedilačke žene u Kanadi uhvaćene između nasilja i diskriminacije
Što se događa u Kanadi? Sjena je zasjenila autohtone žene u zemlji i to već godinama. Žene autohtonog podrijetla čine samo četiri posto ženske populacije u Kanadi, ali suočavaju se sa šokantnom realnošću. One čine gotovo četvrtinu žrtava femicida i dvanaest su puta izloženije riziku od smrti od ostalih žena u zemlji. To javljaju naše kolege Francuska kultura u pronicljivom članku.
Tragičnost situacije može se vidjeti iu vladinom izvješću iz 2021. koje ukazuje na značajne socioekonomske nejednakosti, s naglascima kao što su: veća nezaposlenost, niži prihodi i posebno visoka stopa samohranih majki. Te žene također imaju četiri puta veću šansu zatrudnjeti između 15. i 19. godine. Njihov očekivani životni vijek također je 5 do 10 godina kraći nego kod žena koje nisu autohtone nacionalnosti.
Borba i otpor
Razlozi za ova stanja su duboko ukorijenjeni. Nasilje u zajednicama često ostaje neprijavljeno, izolacija rezervata pogoršava problem, a institucionalna diskriminacija ostavlja široke ožiljke u samouvjerenim životima ovih žena. Hitan korak u pravom smjeru bila je Nacionalna istraga o nestalim i ubijenim starosjedilačkim ženama i djevojkama (ENFFADA), pokrenuta 2016. U konačnom izvješću, objavljenom 2019., ubojstva su opisana kao "genocid" i uspjelo je gurnuti to pitanje na politički dnevni red.
Radio Kanada naglašava važnost ovih rasprava za podizanje političke svijesti na saveznoj i pokrajinskoj razini.
Od tada su se mnoge autohtone žene mobilizirale i umrežile s drugim feminističkim pokretima. Ali ne samo u Kanadi, već iu drugim dijelovima Amerike, poput Perua, domorodačke žene se svakodnevno bore protiv nasilja i ugnjetavanja. I ovdje studije pokazuju da se žene autohtonog podrijetla suočavaju sa sličnim izazovima. 74,7% žena koje govore Quechua u Peruu prijavljuju iskustva nasilja od strane svojih partnera.
Šokantne prakse i mračna prošlost
Pogled preko granica pokazuje da patnja ne ostaje na jednom mjestu. Šokantna izvješća o prisilnim sterilizacijama u Kanadi bacaju dodatno svjetlo na problem. Od 1970-ih tisuće domorodačkih žena sterilizirano je bez njihova pristanka. Istraga Senata koju je vodila senatorica Yvonne Boyer otkrila je da je najmanje 12.000 žena pogođeno. Prisilna sterilizacija danas je klasificirana kao zločin protiv čovječnosti, što ukazuje na goleme društvene i pravne promjene kao što su npr. dnevne vijesti prijavio.
Tama koja se nadvija nad ovim pričama rasvijetljena je kroz riječi preživjelih poput Liz, koja priča kako je bila prisiljena na sterilizaciju u kasnim 1970-ima jer joj je prijetilo da će izgubiti bebu. Osim toga, pristup uslugama podrške za mnoge od tih žena ozbiljno je ograničen zbog jezičnih barijera i diskriminacije.
Put do liječenja i zaštite domorodačkih žena je težak. Zahtijeva povjerenje, hrabrost i nepokolebljivu predanost zajednica, civilnog društva i vlasti. Vrijeme je da se za ove žene čuje i da se njihove priče čuju kako bi se konačno napravile promjene. Jer, kako kažu majke i kćeri zajednica: “Nijedna žena ni djevojka nisu svete.”