Trump i Putin na Aljasci: Summit između nade i podjela!

Trump i Putin na Aljasci: Summit između nade i podjela!

15. kolovoza 2025. američki predsjednik Donald Trump održat će sastanak sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci. Cilj ovog sastanka je vođenje pregovora o mogućem miru u ukrajinskom sukobu. Već se primjećuje da ovaj summit podgrijava političke živce u Washingtonu, ostavljajući naciju podijeljenom. Dok demokratska senatorica Jeanne Shaheen optužuje Trumpa da nije uveo nove sankcije Rusiji, republikanska senatorica Lindsey Graham podržava predsjednikovu strategiju. Vjeruje u rješavanje sukoba s pozicije snage. Prema az-online.de, summit bi mogao imati različite posljedice, poput zadržavanja Rusije regije Donbas i Krima ili odustajanja od dijelova Hersona i Zaporožja.

Kakvi su Putinovi zahtjevi? To uključuje, između ostalog, neutralnost Ukrajine, smanjenje ukrajinskih oružanih snaga i odustajanje od napora NATO-a. Na dnevnom redu su i ukidanje zapadnih sankcija i povlačenje iz četiri djelomično okupirane regije. Ali Trump je također dao jasnu najavu: daje Putinu rok od 50 dana da postigne dogovor, inače će biti stopostotne carine na sve ruske trgovinske partnere, kako izvještava zdf.de.

Političke napetosti i vojne pripreme

Usred ovih diplomatskih napora, vojna aktivnost u Ukrajini je porasla. Noć nakon Trumpovih komentara o razgovorima s Putinom, ruska vojska pokrenula je masovni napad na Ukrajinu sa 728 dronova i 13 projektila. Sam Trump je istaknuo da su ti telefonski razgovori s Putinom bili od malog značaja, dok je kritizirao kontinuirane napade Rusije. U međuvremenu, savezni ministar obrane Boris Pistorius zahtijeva da i drugi NATO partneri aktivno sudjeluju u financiranju protuzračnih obrambenih sustava Patriot, što pokazuje koliko se ozbiljno shvaća sigurnosna situacija u istočnoj Europi.

Kako će se NATO postaviti u tom sukobu? Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte već je prije nadolazećeg summita izjavio kako se radi o testiranju Putinove ozbiljnosti. U tu svrhu Ukrajina, koja bi trebala biti više uključena u pregovore, neće sudjelovati na sastanku, što izaziva oštre kritike. Friedrich Merz iz CSU-a poziva ukrajinskog predsjednika Zelenskog da prisustvuje i organizirao je virtualni sastanak s Trumpom i Zelenskim 13. kolovoza kako bi izvršio pritisak na Rusiju.

Glasovi iz američkog Kongresa i NATO-a

Raspoloženje u američkom Kongresu također je podijeljeno. Dok neki senatori, uključujući Grahama i Richarda Blumenthala, rade na paketu sankcija s carinama do 500 posto protiv Rusije, Trump još nije zauzeo stav o tim prijedlozima. Vojni stručnjak Nico Lange upozorava da Trump neće osigurati sigurnost Europe i umjesto toga treba pojačati pritisak na Putina. U pozadini, bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon također izražava skepticizam prema sankcijama i ne vidi nacionalni sigurnosni interes za SAD u sukobu u Ukrajini.

Geopolitičku situaciju dodatno komplicira stav Rusije koja ne želi popuštati u svojoj poziciji, kao i zabrinutost NATO-a koji Rusiju poziva na deeskalaciju. Predsjednik Putin je odbacio strahove od invazije kao neutemeljene i smatra da su SAD dužne pristati na kompromis dok se zapadne zemlje moraju dogovoriti o jasnoj liniji prema Moskvi, kao što br.de primjećuje.