Spor oko utjecaja države: Državni parlament raspravlja o školama!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Rasprava u državnom parlamentu MV o utjecaju države na škole nakon sudskih odluka o desničarskim ekstremističkim incidentima.

Debatte im Landtag MV über staatlichen Einfluss an Schulen nach Gerichtsentscheidungen zu rechtsextremen Vorfällen.
Rasprava u državnom parlamentu MV o utjecaju države na škole nakon sudskih odluka o desničarskim ekstremističkim incidentima.

Spor oko utjecaja države: Državni parlament raspravlja o školama!

Danas, 16. srpnja 2025., državni parlament u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju je u središtu žustre rasprave o ulozi državne intervencije u školama. Ovaj spor su pokrenula dva značajna slučaja koje je Upravni sud u Greifswaldu ocijenio nezakonitima. AfD je posebno pokrenuo to pitanje u državnom parlamentu, a posebnu pozornost posvetio je incidentu u Ribnitz-Damgartenu u kojem je sudjelovao 16-godišnji učenik.

Učenica je izbačena s nastave zbog dijeljenja “sadržaja bitnih za državnu sigurnost” na internetu kako bi o svojim postupcima govorila u preventivnoj raspravi. Drugi slučaj uključivao je učenika devetog razreda koji je navodno pokazao desničarsku ekstremističku gestu "bijele moći" na memorijalu u Auschwitzu i zbog toga je ukoren. U oba slučaja sud je presudio da su radnje škola bile nezakonite. AfD tumači ove odluke kao dokaz pretjeranog političkog utjecaja u školama, dok ministar unutarnjih poslova Christian Pegel (SPD) jasno daje do znanja da mjere nisu bile fundamentalno nedopustive, već su ih smatrali neproporcionalnima.

Političke reakcije i mišljenja

Pegel kritizira AfD koji iskorištava pojedinačne slučajeve u svoje političke svrhe. Političar CDU-a Torsten Renz podržava Pegelov stav i naglašava da u školama nema državne indoktrinacije. Renz također dovodi u pitanje javnu izjavu ministrice obrazovanja Sabine Oldenburg (Die Linke) o slučaju učenika devetog razreda. U ovim se raspravama ispituju i mehanizmi i odgovornost države u obrazovnom sustavu, što uključuje široke regulatorne i kontrolne ovlasti.

Obrazovanje je središnje političko područje koje ujedinjuje različite interese i izazove. Država je najvažniji akter u njemačkom obrazovnom sustavu, i kao pružatelj i kao pružatelj obrazovnih institucija. Ima monopolski položaj u školskom i sveučilišnom sektoru. Više od 80% financiranja obrazovanja dolazi od država i općina, što naglašava ovisnost o vladinim propisima i političkim odlukama. Kontroverze o školskim strukturama i obrazovnim sadržajima često su dio javne rasprave, posebno u svjetlu podizanja svijesti međunarodnih studija kao što je PISA.

Sigurnosna pitanja i zaštita podataka

Još jedna točka koju moramo spomenuti u kontekstu ove rasprave je sigurnost samih škola. U Ribnitz-Damgartenu nepoznati su počinitelji neovlašteno pristupili internoj mreži lokalne srednje škole. Takvi incidenti ne samo da postavljaju pitanja o kibernetičkoj sigurnosti, već također ističu sve veće izazove s kojima se suočavaju obrazovne ustanove. Zaštita osjetljivih podataka postaje sve važnija, osobito u vrijeme kada su državni nadzor i kontrola često kontroverzni.

Ova rasprava u državnom parlamentu nije samo odraz aktualne političke situacije, već i važan temelj u širem kontekstu obrazovne politike i državnog utjecaja. Dok škole pokušavaju ublažiti nemir i neizvjesnost, ostaje pitanje koliki bi zapravo utjecaj država trebala imati na obrazovanje svojih građana. Ostaje za vidjeti kako će te rasprave teći i kakva će rješenja političari na kraju pronaći.

Za daljnje informacije i detaljna izvješća o događajima u Greifswaldu i državnoj obrazovnoj politici u Njemačkoj, možete pročitati izvješća iz NDR, Ogledalo i bpb pratiti.