Putinova proizvodnja tenkova: Koliko je T-90M stvarno u upotrebi?

Putinova proizvodnja tenkova: Koliko je T-90M stvarno u upotrebi?

Oluja proizvodnje tenkova odvija se u Rusiji dok se analitičari pitaju za što su ti obrambeni resursi zapravo potrebni. Nova studija Conflict Intelligence Teama (CIT) ocrtava optimističnu perspektivu stope proizvodnje tenkova T-90M, koja bi mogla biti veća nego što se prije mislilo. Prema studiji, godišnja proizvodnja tenkova T-90M mogla bi se povećati do 300 jedinica, iako analitičari na to gledaju sa skepsom. Michael Gjerstad, poznati analitičar, procjenjuje da je od početka rata proizvedeno manje od 200 tenkova, dok se CIT ovdje kladi da je proizvedeno najmanje 540 do 630 tenkova T-90M.

Ali koliko ovih tenkova zapravo stigne do fronta? Više od 130 proizvedenih tenkova T-90M sada je uništeno, dok se procjenjuje da je 410 do 500 u aktivnoj službi. To čini oko 15 posto tenkova koji su trenutno na prvim crtama. Na početku Ukrajinskog rata Rusija je imala 65 do 85 tenkova T-90M, kao i do 420 starijih inačica, što ukupno čini oko 435 do 465 tenkova svih modifikacija.

Koliko je realna procjena proizvodnje?

Dok neki stručnjaci poput Gjerstada i Pavela Luzina sumnjaju u dugoročnu proizvodnu sposobnost Rusije, CIT ostaje optimističan i smatra da je stopa proizvodnje T-90M dosljedno solidna. Razlika u procjenama postavlja pitanje ima li Rusija doista kapacitet ne samo održati korak u utrci u naoružanju, već i osvojiti odlučujuće bodove. Veliki broj proizvodnih brojki sugerira da se ovdje radi o strateškoj igri čiji cilj ostaje nejasan. Što točno Rusija planira učiniti s tim resursima tenkova?

Usred ovih neizvjesnosti, međutim, ključno je prepoznati da su takve vojne strategije uvijek politički motivirane. Proizvodnja oružja mogla bi poslužiti kao sredstvo demonstracije moći ili konsolidacije unutarnjih struktura dok traje neizvjesna situacija u Ukrajini.

Pogled na političke implikacije

Što sve to znači za geopolitičku situaciju? Ostaje za vidjeti ima li Rusija doista kapacitet i strateške namjere održati razinu proizvodnje u narednim godinama. Trenutna situacija mogla bi se tumačiti i kao signal upozorenja za druge sile i kao još jedno komplicirano poglavlje u povijesti ukrajinskog sukoba.

Time smo zaokružili krug: iza brojki i statistike postoji ljudska komponenta koju ne treba podcjenjivati. Ove odluke utječu na sudbine mnogih ljudi s obje strane. Sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će kako će se ova dinamična situacija odvijati i kakve bi dugoročne posljedice mogla imati za regiju i šire. Postoji stara izreka: "Nada umire posljednja." Odnosi li se to i na Rusiju, ostaje da se vidi.